U turskom gradu Konya gradski park dobio naziv “Park dr. Harisa Silajdžića”
| 18.12.2009. 00:09 | |
 Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine dr. Haris Silajdžić susreo se jučer sa premijerom Turske gospodinom Recepom Tayyipom Erdoğanom i ministrom vanjskih poslova gospodinom Ahmetom Davutoğluom. Tom prilikom razmatrana su aktuelna politička pitanja u BiH, posebno vezano za put BiH prema NATO i EU. Konstatovano je također da je razmjena delegacija na visokom nivou pomogla da se postave dobri osnovi za intenziviranje privredne saradnje dvije zemlje. Također, na osnovu odluke skupštine grada Konya, novoizgrađeni gradski park, površine 20,000 m2, koji je smješten u dijelu Konye zvanom „Bosna i Hercegovina", nazvan je "Park dr. Harisa Silajdžića". Dr. Silajdžić je zahvalio domaćinima za ukazanu počast, izražavajući uvjerenje da će saradnja BiH i Turske biti unaprijeđena na svim poljima. Dr. Silajdžić je na poziv domaćina prisustvovao svečanostima vezanim za proslavu Seb-i Aruz, dana Mevlane Jalāla ad-Dīna Rūmīja, koji se svake godine obilježava u Konyi. (Svevijesti.ba) |
Šokantno - djevojčica od 12 godina dovezena u bolnicu trudna
Tužiteljstvo može potvrditi da je u petak od strane MUP-a Tuzlanskog kantona lišen slobode 20-godišnjak sa inicijalima K.S. iz Tuzle zbog sumnje da je počinio krivično djelo spolni odnošaj sa djetetom, a posljedice izvršenja ovog krivičnog djela je trudnoća kod djeteta, kazala je Danica Kovačević-Arapović, tužiteljica u Kantonalnom tužiteljstvu, prenosi FTV.
U ovom slučaju, bez obzira na priče u javnosti o dobrovoljnosti stupanja u seksualni odnos, nesporno je, kažu u Tužiteljstvu u Tuzli, da je riječ o teškom krivičnom djelu i po domaćem zakonu, a posebno Konvenciji UN-a o pravima djeteta.
Provest će se određena vještačenja, saslušat će se svjedoci, nakon čega će Tužiteljstvo donijeti svoju odluku jer se radi o veoma teškom krivičnom djelu, dodaje tužiteljica.
Ujedinjeni narodi djetetom smatraju osobu do 18 godina života, naši zakoni četiri godine manje. Sigurno je da nikakva kazna neće moći izbrisati ožiljke u psihi trudne djevojčice koja pod stravičnom traumom kreće u život zbog sumanute svijesti i savjesti počinitelja ovog teškog krivičnog djela.
NVO Srbije - PRITISAK NA TADIĆA
 Aktivisti nekoliko nevladinih organizacija posvećenih ljudskim pravima u petak su na skupu održanom ispred zgrade predsjedništva od predsjednika Srbije Borisa Tadića zatražili potporu za inicijativu da se 11. srpnja u Srbiji obilježava kao Dan sjećanja na genocid u Srebrenici. Na skupu, kojem je nazočilo oko 20 aktivista nevladinih organizacija Žene u crnom, Fond za humanitarno pravo i Komitet pravnika za ljudska prava, pročitano je otvoreno pismo u kojemu se od srbijanskog predsjednika traži da podupre tu inicijativu. Na isti način nevladine organizacije obraćaju se srbijanskom predsjedniku od veljače ove godine svakog 11. u mjesecu, podsjećajući da je Europski parlament prihvatio Rezoluciju o proglašenju 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. U pismu koje podupiru brojne srbijanske nevladine udruge usmjerene na zaštitu ljudskih prava također se navodi kako presuda Međunarodnog suda pravde obvezuje Srbiju da se jasno ogradi od ratnih zločina. |
Švicarac izgradio minaret na dimnjaku
Prkoseći novoj zabrani, jedan je Švicarac izgradio minaret na dimnjaku zgrade svoje tvrtke u Bussignyju, u predgrađu Lausanne prosvjedujući protiv nedavno izglasane zabrane gradnje minareta u Švicarskoj.
- Skandalozno je što su Švicarci izglasali tu zabranu, zbog koje smo dobili podršku svih ekstremno desno orijentiranih stranka. To je sramotno, objasnio je Guillaume Morand koji vodi švicarski lanac trgovina cipelama.
Poslovni čovjek Morand, koji nije musliman, šokiran je rezultatima referenduma od 29. novembra na kojem se većina od 57,5 posto izjasnila za zabranu izgradnje minareta. Gradnjom minareta, koji izdaleka zaista nalikuje pravom minaretu, on je također želio poslati poruku mira. Morand tvrdi da muslimani u Švicarskoj nikada nisu izazivali probleme, prenosi u petak Hina.
(Svevijesti.ba/Fena)
Od 13. decembra kreće voz na liniji Sarajevo - Beograd - Sarajevo
 |  |
| 11.12.2009. 19:41 | |
 Nakon 18 godina prekida putničkog željezničkog saobraćaja, od 13. decembra ponovo će biti uspostavljena direktna linija Sarajevo - Beograd - Sarajevo, saopćeno je danas iz Informativne službe ŽFBiH. Prema redu vožnje, voz iz Sarajeva će polaziti u 11.35 sati, a u Beograd stizati u 20.18. Iz Beograda kreće u 8.15 i stiže u Sarajevo u 17.35 sati. Putnici moraju računati na duža zadržavanja voza u stanicama Slavonski Šamac i Šid koje su određene za obavljanje potrebnih kontrolno-carinskih procedura na međudržavnim prijelazima. Red vožnje ovog voza uređen je tako da bi putnici iz pravca Beograda imali adekvatnu vezu u pravcu Mostara i Ploča dok će putnici koji putuju u pravcu Beograda imati adekvatnu vezu prema Novom Sadu, Skoplju, Baru i dalje prema jugu i istoku. Kompozicija voza je dogovorena prema međunarodnim standardima i čine je tri vagona Željeznica FBiH, Željeznica RS-a i Željeznica Srbije. Za putnike koji putuju iz Sarajeva i Doboja za Beograd i iz Beograda za Sarajevo i Doboj dogovorene su posebne ponude: „Beograd Special" (jedan smjer - 16,80 eura; povratno putovanje - 31 eur), „Doboj Special" (jedan smjer - 11,30 eura; povratno putovanje - 21 eur). (Svevijesti.ba/Fena)
|
Obustavljena istraga za tuzlansku kolonu i Konjic
SARAJEVO - Posebni odjel Tužilaštva BiH za ratne zločine obustavio je jučer istrage protiv Selima Bešlagića i ostalih u slučaju "tuzlanska kolona", te Vahida Alagića, Faika Špage i Zije Landže, koji su bili osumnjičeni za zločine u Konjicu.
Međunarodni tužilac Dejvid Švendiman, koji je i rukovoditelj Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH, dao je saglasnost na odluku Kolegijuma tužilaca pomenutog odjela da istraga u slučaju "tuzlanska kolona" bude obustavljena, jer je saglasan s ocjenom da prikupljeni dokazi ne potkrepljuju optužbe.
"Nakon istrage i provedenih saslušanja sudionika događaja na obje strane, te nakon analize prikupljene dokumentacije i drugih dokaza u vezi sa događajem u Tuzli, nisu nađeni dokazi koji bi potkrijepili zaključak da ijedan od imenovanih osumnjičenih snosi izravnu odgovornost za ratne zločine počinjene na 15. maja 1992. godine", navodi se u saopćenju iz Tužilaštva BiH.
Kada je riječ o osobama koje su označene kao osumnjičeni, dodaje se da ne postoje dokazi koji ispunjavaju standarde dovoljne da bi ih se moglo optužiti za zločin.
Prema dokumentaciji Tužilaštva BiH, predmet "tuzlanska kolona" u Bijeljini je objedinjen 1995. godine, a za zločine protiv zarobljenika i ranjenika, prijavljeni su: Selim Bešlagić, Mehmed Bajrić, Muhamed Brkić, Faruk Prcić, Enver Delibegović, Sead Avdić, Mehmed Žilić, Jasmin Imamović i Željko Knez.
Nakon provjere u Hagu, oznakom A označena su imena Delibegovića, Bajrića, Brkića i Prcića, oznakom B Bešlagića, Avdića i Žilića, dok su se pod oznakom C našli Imamović i Knez. U ranije dostavljenom izvještaju parlamentu BiH, glavni državni tužilac naveo je da je u istrazi oslobođen jedino Muhamed Brkić. Svi osumnjičeni bili su politički, vojni i policijski dužnosnici u Tuzli.
Za zločine u slučaju "tuzlanska kolona" pred Vijećem za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu Ilija Jurišić je osuđen na 12 godina zatvora zbog napada na kolonu JNA u Tuzli maja 1992. godine, kada je ubijeno najmanje 50 vojnika. Tog dana napadnuti su pripadnici JNA, koja je shodno ranijem dogovoru između BiH i SR Jugoslavije o izlasku vojske iz grada, mirno napuštala Tuzlu iz kasarne "Husinska buna". Prema tim dogovorima, 92. motorizovana brigada JNA u koloni je trebalo da iz kasarne mirnim putem napusti teritoriju BiH, ali je u trenutku prolaska kroz Skojevsku ulicu i raskrsnicu Brčanska malta napadnuta.
Optuženi Jurišić je u završnoj riječi naveo da je čitav proces protiv njega pokrenut iz političkih razloga, a ne radi utvrđivanja istine i činjenica o događaju u Tuzli.
Poslije izricanja presude, portparol Tužilaštva za ratne zločine Bruno Vekarić rekao je da je presuda "satisfakcija za ubijene i njihove porodice".
Švendiman je dao suglasnost i za obustavu istrage u predmetu protiv Vahida Alagića, Faika Špage i Zije Landže.
"Tijekom istrage nisu otkriveni dokazi koji bi bili dovoljni da dokažu da oni koji su označeni kao osumnjičeni snose izravnu odgovornost za ono što je urađeno, niti su pronađeni dokazi da je iko od njih imao zapovjednu odgovornost za ono što se desilo", navedeno je u saopštenju.
Za ovaj slučaj ratnih zločina u Konjicu napominje se da se rješenja o obustavi istraga odnose samo na trojicu osumnjičenih, ali da se istraga o događajima koji su bili predmet istrage "može nastaviti radi otkrivanja osoba koje jesu kazneno odgovorne za ono što je učinjeno".
Alagić, Landžo i Špago bili su osumnjičeni u istrazi Tužilaštva BiH o zločinima nad srpskim stanovništvom na području Konjica. Alagić je zbog pokretanja ove istrage suspendovan u decembru 2007. godine sa dužnosti zamjenika direktora Granične policije BiH. Špago je uposlenik u Odjeljenju za analitiku Obavještajno-bezbjednosne agencije. Alagić, Landžo i Špago u vrijeme rata bili su rukovodioci u policiji u Konjicu, a Alagić je obašao i dužnost načelnika Stanice javne bezbjednosti Konjic.
Inače, Tim MUP-a RS za istraživanje ratnih zločina identifikovao je 49 lica koja se sumnjiče da su direktno ili indirektno učestvovala u zločinima u kojima je ubijeno više stotina Srba iz Konjica i okolnih srpskih sela. Na stotine je bilo zatočeno i premlaćivano u nekoliko logora, a cjelokupno lokalno srpsko stanovništvo protjerano. U izvještaju MUP-a RS ovoj trojici na teret se stavlja učešće u ubijanju 48 identifikovanih srpskih civila na području sela Bradina i Glavatičevo, te za deportaciju stanovnika tih sela u logore.
Kako se navodi u izvještaju MUP-a RS, pripadnici Teritorijalne odbrane, "Zelenih beretki", policije i drugih muslimansko-hrvatskih paravojnih formacija upali su 25. maja 1992. godine u Bradinu, najveće srpsko selo u konjičkoj opštini, i u tri dana pobili civile i spalili sve kuće. Većinom žene, djeca i starci ubijani su u svojim kućama, a njih 26 sahranjeno je u masovnoj grobnici u porti pravoslavnog hrama u Bradini. Preživjeli su nakon napada na Bradinu zarobljeni i odvedeni u zloglasni logor "Čelebić", gdje su mučeni i ubijani. Za zločine u Bradini još niko nije odgovarao. Prije rata u Bradini je bilo 280 srpskih kuća s oko 1.200 stanovnika. U ovo selo još se niko nije vratio i još nije obnovljena nijedna srpska kuća.
Nezavisne
Novine
Autor: Mirza Čubro
Datum: 11.12.2009 19:56
Ko stoji iza blamaže u organizaciji fantomskog Balkanskog kluba mira
 Blamaža koja se u ponedjeljak, 30. novembra, odvijala u Kongresnoj sali sarajevskog hotela Holiday Inn, a u organizaciji fantomskog Balkanskog kluba mira, predstavljala je iznenađenje samo za one kojima ništa ne znači ime glavnog organizatora ovog „međunarodnog skupa", Osme Vatreša. Kao što je poznato, na ovom sastanku bilo je najavljeno prisusustvo barem dvojice nobelovaca, Leha Walese i Eliea Viesela, te obraćanje pokrovitelja skupa Željka Komšića, predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Skup je, prema najavama, trebao biti uvod u održavanje Međunarodnog kongresa mira, najavljenog za 2012. godinu, kojim bi, opet, trebao predsjedavati bivši američki potpredsjednik i dobitnik Nobelove nagrade za mir All Gore. Naravno, ništa od toga nije bilo, „veličanstveni skup" se pretvorio u lakrdiju, od uglednih gostiju pojavila se samo folk pjevačica Branka Sovrlić, koja, kako je priznala, ni sama nije znala kojim se povodom obrela u „Holiday Innu". No vratimo se, na lik glavnog organizatora ovog „događaja", Osme Vatreša.
|
Lobisti “Quinn Gillespie“ u Kongresu SAD-a podijelili Dodikove prijedloge amandmana na Ustav BiH
04.12.2009. 12:00
Interesantno, svi Dodikovi prijedlozi su se našli i u Cooperovom izmjenjenom „butmirskom paketu", kojeg je ovaj evropski zvaničnik prije desetak dana uručio bh liderima. Jedino što je Dodik naveo a nije uvaženo je brisanje stranaca iz Ustavnog suda BiH.
U svakom slučaju, ovaj dokument je prethodnih mjesec dana dijeljen u Kongresu SAD-a (Kongresmenima, Senatorima i njihovim savjetnicima) od strane lobističke kuće "Quinn Gillespie". Naime, Vlada RS-a već drugu godinu angažuje ovu kuću za lobiranje u Washingtonu po cijeni od 120,000 USD mjesečno plus troškovi.
Iz originalnog dokumenta na engleskom je vidljivo da je dokument pisala Liz McCurtain, koja je zaposlena kao lobistica u toj kući
Ovaj dokument portal Svevijesti.ba dobio je od izvora koji ga je ove sedmice dobio od savjetnika u Kongresu SAD-a, a kojim ga je emailom poslala Liz McCurtain
1. Povećati broj poslanika u Predstavničkom domu
2. Povećati broj poslanika u Domu naroda
3. Da poslanici u Domu naroda budu birani sa cijele teritoriji BiH na način da su postavljeni od strane entitetskih parlamenata te da, primjera radi, od 6 Srba u Domu naroda 5 bude birano od strane Republike Srpske, a da jedan bude biran od strane srpskog Kluba u Parlamentu Federacije (ova identična odredba je bila u Cooperovom paketu)
4. Prihvatili bi smo rotaciju od 16 mjeseci u Predsjedništvu umjesto trenutnih 8 mjeseci
5. Jasno precizirati protokolarne aktivnosti Predsjednika i dva zamjenika predsjednika, koji bi se rotirali svakih 16 mjeseci, dok bi sva druga pitanja u vezi vanjske politike i odbrane morala biti odlučivana konsenzusom (opet identično u Cooperovom paketu)
6. Prebaciti sve odluke u vezi budžeta iz Predsjedništva u Vijeće ministara
7. Prebaciti sve finansijske aranžmane sa stranim finansijskim institucijama iz Predsjedništva u Vijeće ministara
8. Izbrisati Ustavnu odredbu koja dozvoljava strance u Ustavnom sudu. (ovo nije uvaženo)
S.Ćenan
(Svevijesti.ba)
Haški sud će raditi i nakon 2013. godine
05.12.2009. 18:13
"Savjet bezbjednosti je već najavio nešto što se zove revidualni mehanizam koji će biti zadužen da sudi bjeguncima čak iako oni budu uhapšeni nakon što Tribunal bude zatvoren u ovoj formi", rekla je Kavranova.
Najbitnije je, istakla je ona, da će Ratko Mladić i Goran Hadžić, preostali haški optuženici, kad god da budu uhapšeni biti dovedeni pred Međunarodni sud, gdje će im biti suđeno.
Kavranova je za Radio Dojče vele rekla da bi suđenje nekadašnjem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću trebalo da bude gotovo do 2013. godine, kao i sva ostala suđenja koja su u toku.
Ona objašnjava da Karadžić i dalje ima pravo da se brani sam, ali da će mu Sudsko vijeće nametnuti branioca ako nastavi da opstruiše proces.
Prema njenim riječima, u Tribunalu za bivšu Jugoslaviju u toku je desetak suđenja, a uskoro bi trebalo da počne postupak protiv Zdravka Tolimira, bivšeg generala Vojske Republike Srpske.
Kavranova je dodala da budžet Tribunala finansiraju UN i da su sredstva zagarantovana do predviđenog zatvaranja Tribunala.
Ostaje još, kaže ona, da se odluči kako će se Haški sud finansirati ako bude bilo potrebe da radi i poslije 2013. u izmijenjenoj formi.
(Svevijesti.ba/Srna)
VIDEO: Silajdžićeva lekcija šefu NATO-a Rasmusenu i odgovor
 Tokom nedavnog susreta sa generalnim sekretarom NATO-a Andersom Fog Rasmusenom, član Predsjedništva BiH dr. Haris Silajdžić oštro je kritizirao međunarodnu zajednicu, odnosno pojedince koji su čak i članstvo BiH u NATO-u pokušali vezivati za "butmirski proces". On je naveo da mu je ministar jedne zemlje članice EU tokom posjete BiH rekao da se aplikacija BiH za MAP pravno ne veže da butmirski proces, već politički, što je, kako je naveo, još gore. Silajdžić je istakao da su tom činjenicom posebno frustrirani Bošnjaci, jer je, kako je rekao, takvo povezivanje stiglo nakon predstave vezane za liberalizaciju viznog režima. Silajdžić je rekao da je od izuzetne važnosti da predstavnici NATO pokažu razumijevanje za ovaj trenutak BiH, dodajući da BiH "zbog neuspješne predstve švedskog ministra inostranih poslova Karla Bilta danas ima problem sa napretkom prema NATO". Generalni sekretar NATO-a Anders Fog Rasmusen nakon ovoga izjavio je da NATO nije dio butmirskog procesa i da nikada nije vezivao razmatranje aplikacije BiH za Akcioni plan za članstvo /MAP/ za taj proces. "Voljeli bismo da vidimo napredak u političkim razgovorima u BiH, ali aplikacija za MAP procjenjivaće se na osnovu sposobnosti države da ispuni uslove NATO-a i BiH će se u tom smislu tretirati kao i sve druge zemlje kandidati", rekao je Rasmusen novinarima u Sarajevu. "Ne želim da prejudiciram šta će biti ishod sastanka ministara inostranih poslova NATO-a, ali želim da kažem da NATO nije pravio nikakvu vezu između Butmira i MAP-a", rekao je Rasmusen.
|
Ukidanje viza u aprilu za BiH?
 Evropska komisija mogla bi da ukine vize BiH već u aprilu, smatra predsjednik Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH Halid Genjac. Ekspertski tim EU doputovaće 7. decembra u BiH da bi provjerio kako se ispunjavaju uslovi iz Mape puta za liberalizaciju viznog režima koji se odnose na bimotriju i bezbjednost dokumenata i taj posao bi trebalo da bude okončan do 11. decembra. Genjac kaže da bi već u martu Evropska komisija mogla da kreira prijedlog za ukidanje viza BiH. "Kada bi sve teklo prema planu, onda bi konačan izvještaj mogao da bude razmotren tokom februara iduće godine i već u martu bi Evropska komisija mogla da kreira prijedlog za ukidanje viza BiH. Nije nerealno da nam vize budu ukinute već u aprilu", rekao je Genjac za današnji "Dnevni avaz". Genjac rekao je da je do sada u BiH izdato više od 40 000 biometrijskih pasoša, što bi trebalo da bude dovoljno da "položimo ispit" prvog ekspertskog tima. "Govorilo se o potrebi izdavanja nekoliko desetina hiljada biometrijskih pasoša. Mislim da postoji veliki uzorak koji pokazuje funkcionalnost sistema i bezbjednosti dokumenata. U dijelu koji se odnosi na korupciju i bezbjednost treba izmjeniti i Krivični zakon", istakao je Genjac. On je naveo da je potrebno još imenovati direktora Direkcije za koordinaciju policijskih tijela i da Dom naroda usvoji zakon o uspostavljanju agencije za prevenciju i borbu protiv korupcije. Genjac je najavio da bi početkom februara u BiH mogao da doputuje ekspertski tim zadužen za bezbjednost granica, unutrašnju bezbjednost i borbu protiv korupcije. Za četvrti blok (ljudska prava i spoljna politika) neće biti ekspertskog tima, već će samo biti zatražen izvještaj o onome što je u BiH učinjeno. U tom bloku sporno je neriješeno pitanje ombudsmana, odnosno zahtjev da budu ukinuti entitetski ombudsmani i da ostanu samo na državnom nivou.
(Svevijesti.ba/Srna)
|
